Svjetlost

16.12.2011 – 07.01.2012 @ galerija Decumanus, Krk

Otvaranje | 16.12.2011. u 18:00 sati
Postav je moguće razgledati radnim danom od 10.00 do 13.00 sati

Izlažu: Kristina Pongrac, Petra Pletikos, Vedrana Stipić, Igor Gržetić, Zlata Bilić Dvoržak, Tea Paškov Vukojević, Smiljana Polugić, Petar Đakulović, Miljenko Marohnić, Saša Jantolek, Alma Dujmović, Mihovil Depope, Berislav Miljenko Braut, Italo Samblich, Saša Lončarić, Edit Jurina, Mario Udina, Meri Franov
 

[KUL•] u nastajanju + Krčki slikari svome gradu

 

[KUL•] u nastajanju predstavlja inicijativu Kulturno-umjetničkog laboratorija kojoj je jedna od zadaća upoznavanje javnosti s nastojanjima suvremenih likovnjaka-istraživača mlađe generacije, ali i upuštanje u konstruktivnu debatu s lokalnim umjetnicima uglavnom tradicionalnijih nazora, iliti pristupa likovnosti, iako takvo određivanje ne odgovara uvijek istini. Ta je disputa ove godine realizirana postavom na kojem su svoja tematska istraživanja zajednički predstavili i stariji, i mlađi. Naime, po prvi puta projekt [KUL•] u nastajanju sjedinjen je s tradicionalnom izložbom Krčki slikari svome gradu čiju organizaciju dugi niz godina potpisuje Centar za kulturu Grada Krka. Ispreplitanje tih dvaju različitih svijetova/svjetonazora nije ostvareno tek zajedničkim predstavljanjem već i zadanom temom kojoj su okupljeni kreativci pristupali ukazavši na različitost diskursa. Kako istražiti SVJETLOST? Što li je uopće ona i postoji li način da se nekako materijalizira, zaustavi i ovjekovječi? Ovo su neka od mogućih pitanja s početka upuštanja u istraživačku akciju, a broj odgovora gotovo je neuhvatljiv. Pristupiti svjetlosti metafizički kao (pra)elementu iz kojeg potiče sav zemaljski život, čisto fizički kao preduvjetu zamjedbe, elektromagnetskom zračenju vidljivom ljudskom oku, mitološki kao Eteru, sinu boga vječne tame (Erebu) i boginje noći (Nikite), Mitri ili Kristu, pa čak i magijsko-hermetički kao sintezi kozmičke pozitivne i negativne energije što za posljedicu ima rađanje kreacije, znači osluhnuti nadrealno koje, bili toga svijesni ili ne, upravlja realnim! A da bismo pridobili nadrealno, zarobili strah, i tako spoznali realno, evocirali smo simbole, zaboravljenu slagalicu entiteta koju je Jung prozvao kolektivnim nesvjesnim. Neke od tih univerzalnih predodžbi trudili su se uhvatili i okupljeni likovnjaci pokušavajući tako doprijeti do platonističkog ideala koji je s nama povezan upravo zrakama jednog i jedinog Nepobjedivog Sunca!

 
[KUL•] u nastajanju
 

Kristina Pongrac i Petra Pletikos portretom zvijezde Atas u formi grafičkog poliptiha ilustriraju proces rađanja primordijalne svjetlosti. Jer zvjezde se rađaju iz zvijezda samih ukazujući na univerzalan model utjelovljen u prikazu zmije koja sama sebi grize rep i tvori božanski disk, emanaciju samog Atona. Vedrana Stipić ciklusom osvjetljenog kolaža/asamblaža Pozitivna praznina poučava o bezbrojnim nijansama, odnosima, ljepoti, ali i besprimjernoj snazi bijele, simbolu potpune praznine i nedokučive lakoće, koja poput Urana i Geje rađa svu postojeću materiju. Igor Gržetić uhvaćenom igrom svjetlosti Room evocira sveprisutnost životne energije koja dokazuje da svatko od nas nosi stigmu dijeteta univerzuma. Zlata Bilić Dvoržak slikarskim diptihom Zarobljena i darovana svjetlost suprostavlja dva lica iste medalje, uvriježene polaritete: mistiku crnog – katarzu i snagu bjeline – stvaranje. Tea Paškov Vukojević istraživanjem, onim slikarskim Susret zraka sunca s poljima II, ali i kiparskim Igra boja, uvlači u stvarnost gdje se boje sudaraju svojim neupitnim energijama kreirajući gotovo opipljivu dinamiku. Svaka od boja predstavljena je simbolički, a zbog dominacija žute dolazi do tranformacije njihovih primordijalnih značenja. Skulptura Jež XV Smiljane Polugić osim neobične igre svjetla i sjene prizvane na plitkom reljefu površine uvodi u raspravu o hologramskom karakteru stvarnosti. Petar Đakulović slikom Nonin kokošinjac ilustrira nostalgičnu vrućinu dobro nam poznate ljetne svakodnevice. Fotografijom Prolaz 4 Miljenko Marohnić također istražuje dinamiku svakodnevnog. No karakter svjetlosti u trenutku kojeg je zaustavio sada rezultira prijetećom, gotovo apokaliptičnom atmosferom. Saša Jantolek slikom Kupačica s ležaljkom planira kretanje svjetlosti koje na koncu motivira za ljeto tipičnu akciju.

Previous

 
Krčki slikari svome gradu
 

Alma Dujmović slikarskom igrom Krijes u prepoznatljivoj maniri bijelu svjetlost rastavlja na intenzivan, ali providan, spektar koji navire iz snenih nabora čipke, raspirući tako osjećaj univerzalne melankolije. Mihovil Depope kreacijom Prozor-pismo i dalje ostaje okupiran motivom kojeg najčešće istražuje, motivom koji je u isto vrijeme sinonim za svijetlost i tamu. Ovdje zato iznova oživljava mitologija polariteta. Berislav Miljenko Braut svojim Lišćem evocira ljepotu jesenjeg dana čije boje postaju još sretnije na blještavoj podlozi sunčevih zraka. Italo Samblich slikom Svjetlo buđenja zaustavlja trenutk u kojem noć postaje zora, u kojem neopisivost boja iznova preuzima vladarsko žezlo. Saša Lončarić akvarelom Pod Svetim Krševanom otkriva najčešće vrelo vlastite inspiracije: nostalgičan pejzaž nad kojim se otvara beskonačnost neba. Edit Jurina slikom Zvona moga grada portretira samo srce mjesta u kojem živi – toranj zvonika koji poput kakvog svjetionika i dalje navodi na nepogrešivo prepoznavanje. Sličnom scenom okupiran je i Mario Udina u kompoziciji Crno-bijelo, no pred pročeljem njegova zvonika našla se svečana procesija bogatom poviješću grada opijenih Krčana. Meri Franov slikom Milost aludira na sveprisutnost božanskog svjetla kao mitskog (pra)roditelja.

Igor Gržetić

Previous

Katalog Svjetlost – Kul u nastajanju + Krčki slikari svome gradu . pdf (1,8 MB)
Plakat Svjetlost.jpg